Uprkos izazovima s kojima se susreću, žene u manjim sredinama Bosne i Hercegovine se sve aktivnije bave poljoprivrednom proizvodnjom, čime i društvo postaje svjesnije njihove važne uloge u jačanju i opstanku poljoprivrede. Međunarodni dan žena iz ruralnih područja, koji se obilježava 15. oktobra širom svijeta, prilika je da im se oda priznanje za njihov doprinos poljoprivredi i ruralnom razvoju.

Žene u BiH godinama obavljaju sve vrste poljoprivrednih radova, ali danas ih je sve više koje upravljaju i rukovode poljoprivrednom proizvodnjom. Jedna od njih je i Ilma Karavelić iz Visokog.

Karavelić je od djetinjstva bila uključena u poslove prerade i proizvodnje mesa u porodičnoj firmi “Vimes” koja posluje od 2003. godine. Roditelji su njoj, njenom bratu i sestri približili svijet proizvodnje tokom školovanja zbog čega je, kako kaže, već kroz odrastanje znala da će naslijediti njihov posao.

“Tokom školskih raspusta smo radili na pomoćnim poslovima proizvodnje. Još tada mi se sve svidjelo jer podrazumijeva rad u grupi, dinamičnost i raznolikost zadataka”, prisjetila se Karavelić.

Nedugo nakon školovanja, Karavelić je počela raditi na rukovodećoj poziciji u firmi “Vimes”, gdje danas prati i kontroliše sve procese proizvodnje i prerade mesa.  “Vimes” je od osnivanja prepoznat kao proizvođač koji pruža kupcima kvalitetne prozvode po prihvatljivim cijenama. Stoga je firma brzo proširila proizvodne kapacitete, te je u 2008. godini izgradila novu fabriku koja može odgovoriti najnovijim tehnološkim procesima proizvodnje i prerade. 

“Pratim i kontrolišem sve procese u firmi, ali mi je posebno zadovoljstvo što obavljam dinamičan posao. Uvijek se susrećem sa novim izazovima uz koje se razvijam. Kontinuirano upoznajem nove ljude iz poslovnog svijeta i učim nove stvari”, rekla je Karavelić.

Ponosna je jer „Vimes“ zapošljava 14 žena koje su na većini rukovodećih pozicija u firmi. Karavelić kaže da imaju važnu ulogu jer jednako kvalitetno učestvuju u radu, organiziranju posla i donošenju odluka. 

„Žene su sklone tome da im je briga o djeci i porodici važnija od njih samih, tako da prilikom rada i potrošnje ostvarenog prihoda razmišljaju obzirno i pažljivo. Uprkos obavezama koje imaju u svom domaćinstvu, ulažu iznimne napore u razvoj poljoprivrede“, rekla je Karavelić.

Ipak, Karavelić dodaje da rad žena u Visokom često nije prepoznat i priznat, te da žene nemaju pristup ostvarenom dohotku iz poljoprivrede. Prema njenom mišljenju, Grad Visoko bi trebao obezbijediti više obrazovno-odgojnih institucija gdje bi djeca mogla boraviti za vrijeme radnog vremena, što bi ženama dalo više prostora za unapređenje znanje i rada u poljoprivredi. 

“Važno je i subvencijama podržati žene koje se žele baviti poljoprivredom, organizovati edukacije za one koje žele pokrenuti male biznise, omogućiti im pristup sredstvima finansiranja uz povoljne kamatne uslove, te osigurati siguran otkup poljoprivrednih proizvoda“, istakla je Karavelić. 

Još jedna mesna industrija, “Mi-Trivas” iz Prnjavora, je prepoznala značaj žena kojih je 49 uposleno u ovoj firmi, među ukupno 90 radnika. Zamjenica direktora “Mi-Trivas” Jelena Vasić kaže da su žene na gotovo svim rukovodećim funkcijama u ovoj firmi, što je rezultat njihove posvećenosti, potencijala i opredijeljenosti da se integrišu u poslovnu zajednicu.

“Ukoliko uzmemo u obzir koliki je u prošlosti bio angažman žena u ruralnim domaćinstvima, u periodu dok se još nisu intergrisale u preduzetničku zajednicu, dolazimo do zaključka da je njihova uloga oduvijek značajna u poljoprivrednom okruženju. Veća integracija kroz poslovnu zajednicu je samo na neki način prezentovala i pokazala njihove sposobnosti, mogućnosti i potencijal”, smatra Vasić.

Preduzetnica iz Prnjavora je također odabrala slijediti poslovni put svoje porodice u kojoj su, kako dodaje, žene bile uključene u procese proizvodnje sve od osnivanja firme 2001. godine, pa do danas. 

 “Iskustveno mogu reći da su žene jedna velika pokretačka snaga za razvoj porodične firme jer su po svojoj prirodi određene za očuvanje i razvoj jednog porodičnog okruženja, a što se u velikoj mjeri prenosi i na poslovno okruženje”, kazala je Vasić.

“Mi-Trivas” je danas savremeno opremljena mesna industrija koja u potpunosti može odgovoriti zahtjevima kupaca i savremenog tržišta. Kako bi zadržala kvalitet proizvodnje, Vasić priznaje da se nerijetko suočava s poteškoćama kao žena koja nadzire veliki radni kolektiv.

“Veliki izazov za žene je usklađivanje poslovnih i privatnih obaveza jer se u svakom okruženju od njih zahtijeva puni angažman. Problemi u poslu su neizbježni, ali ukoliko imate određene ciljeve i dobar tim savjesnih saradnika, lakše ćete savladavati prepreke i bićete u većoj mjeri motivisani za dalji rad. Savladavanje izazova u radu i životu pruža čovjeku veliku dozu sigurnosti, zadovoljstva, motiva i želje da nastavi dalje”, rekla je Vasić.

Od ukupnog broja registrovanih vlasnika gazdinstava u ruralnim područjima Prnjavora, Vasić kaže da je tek 10 posto žena koje su vlasnice gazdinstava i korisnice podsticaja. Ova lokalna zajednica nastoji kroz određene subvencije pomoći osnaživanje žena u poljoprivredi, te se Vasić nada da će se što više žena u budućnosti odvažiti da započnu svoje biznise u poljoprivredi.

Neizbježni izazovi s kojima se susreću i Vasić i Karavelić su odlazak radno sposobnog stanovništva iz zemlje, nedovoljni resursi osnovnih sirovina na domaćem tržištu, konstantan rast troškova energenata i repromaterijala, te nedovoljne subvencije za primarnu proizvodnju i prerađivački industriju. No, one vjeruju da BiH može pružiti veću pomoć preko subvencija, poticaja i osiguranja otkupa kako bi domaće proizvođači učinili konkurentnijim na tržištu.

Kompanije iz kojih dolaze preduzetnice iz Visokog i Prnjavora su podržane bespovratnim sredstvima kroz projekt „Podrška Evropske unije za konkurentnost poljoprivrede i ruralni razvoj u Bosni i Hercegovini“ (EU4AGRI). Projekt finansira Evropska unija, a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u partnerstvu sa Češkom razvojnom agencijom.