Poljoprivredom se intenzivno bavi od svoje 13 godine, a danas kao farmer i veterinarski tehničar 24-godišnji Mehmed Alagić iz sela Fajtovci kod Sanskog Mosta, vodi farmu sa oko 60 muznih krava, teladi i bikova, te oko 100 hektara zemlje koju obrađuje. Na Farmi Bego je, zbog zdravstvenih problema njegovog oca, još kao dječak preuzeo dio brige i posla, a danas sa suprugom Admirom, nekadašnjom drugaricom iz školske klupe, i majkom Hatemom, dnevno proizvede oko 800 litara kravljeg mlijeka.

Mehmed i Admira poslove oko brige o kravama i proizvodnje mlijeka planiraju razviti na Farmi Bego. Tokom ljeta planiraju izgraditi novu štalu u koju bi moglo stati oko 70 muznih krava. Žele uvesti i mašinsku mužu što će im uveliko olakšati posao ali i omogućiti rast proizvodnje, kako procjenjuju – barem za trećinu.

Na području Unsko-sanskog kantona nedostaje silos za skladištenje žita i Mehmed to smatra jednim od hitnih prioriteta koje treba osigurati u sektoru poljoprivrede, pogotovo tokom trenutne krize na evropskom tržištu.

Na području opštine Sanski Most u 2021. godini proizvedeno je više od sedam miliona litara mlijeka. Predsjednik Saveza lokalnih udruženja poljoprivrednika Općine Sanski Most, Husein Selimović, pojašnjava kako zbog poskupljenja poljoprivredne opreme i sirovina, mnogi odustaju od poljoprivrede, i da danas radi tek trećina proizvođača mlijeka u odnosu na prije 15 godina.

„Proizvodnja mlijeka je zahtjevan posao. Velika je odgovornost po pitanju kvaliteta proizvodnje. Mnogi nisu mogli ispunjavati standarde, neki nisu imali odgovarajuće objekte za smještaj stoke, neki nisu imali mehanizaciju. Ova farma je pozitivan primjer, njih je troje zaposleno, a i vidi se da su iz struke“, kaže Selimović o Farmi Bego.

„I kad se kreiraju ovakve aplikacije za projekte, mora se prepoznati koji poljoprivrednici prednjače i koji su ozbiljno to prihvatili. Admira radi isto kao svaka poljoprivrednica u svijetu, sjedne u traktor i radi sve. A za to je potrebna odgovarajuća mehanizacija“, dodaje.

Admira objašnjava kako rad na farmi počinje od ranog jutra, obično oko pet ili šest, kada se prvo hrane i muzu krave. Nakon toga, ako je vrijeme dovoljno dobro, raspoređuju se na rad na njivi, a ako ponekad nađe malo vremena, Admira sprema i prodaje sireve različitih okusa.

„Problem je što nema ljudi ni da ih platimo da rade“, priča Admira i kaže kako su mnogi mladi ljudi otišli iz ovog kraja, ali ona i Mehmed uz osmijeh zaključuju kako „treba neko i ovdje ostati“.

Cijene nabavke gnojiva i stočne hrane predstavljaju problem i za Farmu Bego i, kako Mehmed objašnjava, proizvođači mlijeka trebaju veće poticaje za proizvodnju.

„Proizvodnja mlijeka je bila rentabilna dok nije poskupio koncentrat, što je dodatna smjesa za ishranu krava. Sad pravimo novi objekat gdje planiramo da stavimo robot koji će musti krave. Međutim, ako se ne popravi cijena mlijeka u narednom periodu, ili ćemo nešto drugo ili prelaziti na tov, nešto što jeste manje para ali je lakše i zaraditi. Mužnja krava je najodgovorniji posao“, kaže on.

Nabavljena oprema kroz projekat EU4AGRI je uveliko olakšala rad na Farmi Bego i Mehmed preporučuje i drugim poljoprivrednicima da se prijave.

Ukupna vrijednost investicije podržane kroz projekat je oko 78.780,00 KM, od čega je iznos sufinansiranja od strane Evropske unije iznosio oko 51.207,00 KM.  

„Najveći problem kod poljoprivrednika je papirologija i birokratija, što se tiče građevinskih objekata. To ne predstavlja toliki problem uopšte, međutim problem je što su spore općinske službe. Administracija nas opterećuje“, objašnjava on i zaključuje da je ovo odlična prilika za poljoprivrednike i da se on planira ponovo prijaviti.

Kroz projekat EU4AGRI do sada je podržano 70 investicija bosanskohercegovačkih poljoprivrednika i preduzeća sa investicijama ukupne vrijednosti 16,44 miliona KM od čega je 9,88 miliona KM finansirala EU.

U sklopu EU4AGRI, EU pruža podršku jačanju konkurentnosti poljoprivrede i ruralnom razvoju u BiH. Kroz EU4AGRI-Recovery, EU pruža podršku Bosni i Hercegovini u ublažavanju ekonomskih efekata pandemije COVID-19 na poljoprivredno-prehrambena preduzeća i operatere ruralnog turizma, te osiguranje kontinuiteta njihovog poslovanja, dok se kroz EU4BusinessRecovery utiče na smanjenje posljedica izazvanih pandemijom na poljoprivredna i turistička preduzeća, mikro, mala i srednja preduzeća. Za sva tri projekta Europska unija izdvojila je 28 miliona eura.